Traveler.hr header image

Narodni običaji u Hrvatskoj

Narodni običaji u Hrvatskoj

Narodni običaji, unikatnost svake države koja se prenosi s koljena na koljeno, uz stoljetnu tradiciju, tradicijsku glazbu, folklorne plesove te bogatstvo narodnih nošnji, jedan su mali dio hrvatske narodne baštine. Nažalost, od pedesetih godina izvođenje običaja polako se smanjuje. Posljedica toga je da narodni običaji izumiru te ih prakticiraju još samo naši stari. Mnogi običaji uvršteni su na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, a mi smo se potrudili izdvojiti par najzanimljivijih narodnih običaja u Hrvatskoj!

SVADBENI OBIČAJI Neki svadbeni običaji prisutni su u cijeloj Hrvatskoj , kao što je prenošenje mlade preko kućnog praga, „kupovanje mlade“ ili vjerovanje da je „nesreća“ ukoliko mladoženja vidi vjenčanicu prije svadbe. No, također postoje i razlike. Dok u Dalmaciji mladoženja mora puškom skinuti jabuku sa stabla da bi mogao odvesti mladenku, u Slavoniji mladenka baca jabuku preko kuće mladoženje kako bi pokazala da je jaka i spremna za nadolazeće kućanske poslove. Nakon što mlada primi blagoslov od roditelja, ispija piće i baca čašu u pod. Ukoliko se čaša razbije, dijete će biti muško, a ako se ne razbije - žensko. U Slavoniji je također običaj da mladenka još tijekom svadbe uručuje poklone roditeljima mladoženje, dok se u Dalmaciji to radi tek nakon što mladenka uđe u kuću mladoženje. POKLADE

Poklade, maškare, fašnik, karneval… Sve su to nazivi koji obilježavaju dane prije korizme kada možemo postati što god želimo. Najpoznatiji hrvatski karneval održava se u Rijeci, a zaštitni znak Kvarnerskog karnevala su zvončari. Prepoznatljivi po svom izgledu, zvončari nose kožuhe od ovčje koze, oko pojasa zvono kako bi stvarali buku, a na glavi maske s velikim nosom, raljama, rogovima itd. Takva tradicija seže do daleke povijesti kada je glavna djelatnost bila ovčarstvo. Pastiri su vjerovali da zvono oko struka odvraća zle sile od njihovih životinja te da im zvona donose sreću i čuvaju na putu kroz jedva prohodne šume. U kojem god se kraju Lijepe Naše nalazili u razdoblju maškara, iz svih kuća dopire zavodljivi miris krafni ili pokladnica, na sjeveru zemlje susrest ćete se sa fanjkima, dok ćete na jugu osjetiti miris kroštula i fritula. BLAGDAN SV. LUCIJE

Blagdan sv. Lucije obilježava se u svim dijelovima Hvatske. U Dalmaciji je sv. Luce ostavljala darove ispod jastuka ili u čarapi na prozoru. Najčešće bi u čarapi osvanula šibica, suhe smokve, bademi ili jabuke. Nažalost, nisu sva djeca dobila darove. Djeci u sirotinjskim kućama bi se govorilo kako se sv. Luce nije mogla provući s darovima jer nisu dobro očistili dimnjak. Dok bi u Slavoniji cure na 11 ceduljica napisale imena potencijalnih, poželjnih momaka, a dvanaesta ceduljica bi ostala prazna. Zatim bi svaki dan do Božića palile po jednu ceduljicu. Ona koja ostane zadnja, nosi ime budućeg supruga, a ukoliko je djevojci ostala ceduljica na kojoj ništa ne piše, to znači da se neće udati. IVANJSKI KRIJESOVI

Ivanjski krijesovi običaj su paljenja vatre na blagdan sv. Ivana Krstitelja. U svim hrvatskim krajevima postojali su ivanjski običaji, a običaj je bio omiljen među djecom i mladima, ali i starijima. Na dan samog blagdana, djeca bi ujutro i popodne sakupljala drva po susjedstvu, a kada bi to sakupili, nestrpljivi i uzbuđeni čekali bi večer da netko od starijih, iskusnijih muškaraca zapali svitnjak. Nakon što bi se vatra rasplamsala, mladići i djevojke plesali bi pored vatre, a kasnije, kada bi se vatra primirila, dječaci i mladići bi se zatrkivali i preskakali vatru. Vjerovalo se da će onaj koji preskoči vatru biti sretan i zdrav.

Koristimo kolačiće kako bi poboljšali Vaše iskustvo boravka na našoj web stranici.

Pravila privatnosti Kolačići

Prihvati